Zijad Burgic

Mustafa Busuladžić

ALIM KOJI JE NADVISIO SVOJE VRIJEME

Godišnjica rodjenja (rodjen 1. aprila 1914. u Trebinju) ili godisnjica ubistva (strijeljan 29. juna 1945. godine ) istaknutog bosansko-hercegovačkog intelektualac, naučnik i pisac, profesora Mustafe Busuladžića je prilika da se sjetimo ovog velikog alima. Oba datuma današnjim muslimanskim jurišnicima, posebno onim mlađe generacije, najčešće posluži za njihov krajnje negativan i često površan odnos prema događajima iz prošlosti, posebno 2. svjetskog rata.

Česta je ocjeniti da je “tim činom komunistički režim pokazao je svoje pravo lice”, da je smaknućem istaknutih bošnjačkih intelektualaca označen “početak svojevrsnog genocida nad najbrojnijim narodom u Bosni i Hercegovini – Bošnjacima.”

Hoću da skrenem pažnju na metodološki pogrešan pristup pisanju o jednom izuzetno velikom islamisti i filozofu kakav je Mustafa Busuladžić. Namjerno ne govorim o Mustafi Busuladzicu u prošlom vremenu.

Ono što ovog alima čini velikim jeste njegov intelektualni rad, posebno u oblasti filozofije, kritike marxizma, kritike položaja muslimana u Evropi i SSSR-u, značajna opažanja na “Pisma iz Egipta” njegovog savremenika i poznatog srpskog pjesnika i nacionaliste, Jovana Dučića, kao i njegov pionirski rad iz teorije šerijatskog prava. Sve je to i za današnju misao aktuelno, a Mustafa Busuladžić i njegovi radovi su izuzetna inspiracija.

Nije mi namjera, to bi bilo krajnje naivno, opravdavati strijeljanje koje je po kasnijim scjedočenjima više ličilo na egzekuciju nego na sprovodjenje neke sudske odluke. Želja mi je naglasiti veličinu djela Mustafe Busuladžića koje daleko nadilazi ideju dunjalučkog poimanja smrti. Nadilazi vrijeme njegovog življenja i življenje i ideologiju njegovih ubica.

Pogledajmo, medjutim, povjesne događaje u kojima se odvija pogubljenje:

Nekoliko hefti prije Mustafinog pogubljenja, ali i prije konačnog ulaska partizana u grad, u Sarajevu je izvršen strašan zločin od strane Maksa Luburića i njegovih ustaša. Na Marin dvoru je izvrseno masovno vješanje sarajlija raznih nacionalnosti, pripadnika ili simpatizera NOP-a.

Mustafa Busuladzić je bio žestok kritičar komunistickog pokreta, urednik i saradnik više časopisa. Međutim, javnosti tog doba je bio poznat i njegov intervju sa jerusalemskim muftijom El-Huseinom, objavljen sredinom rata u časopisu “Osvit”, a povodom formiranja SS-handzar divizije. Samo taj podatak je dovoljan da ukaže u kakvom je odnosu bio njegov intelektualni rad sa idejama NOP-a i njegovim komunistickim vođama. Ne može mu se pripisati ni fasizam, o cemu je M. Busuladžić, takođe, dosta kritički pisao.

Ovdje sada dolazimo do ideje o razlicitom gledanju među muslimanskom vjerskom i intelektualnom elitom na pitanje ponašanja bosanskih muslimana u 2. svjetskom ratu. Ukratko, bosanski muslimani su bili podjeljeni u traženju puteva za svoje mjesto i položaj, kao i ustrojstva Bosne i Hercegovine nakon rata.

Postojale su uopšteno četiri frakcija:  pro-ustaška, pro-četnička, pro-partizanska i autonomaška. Busuladžić je pripadao autonomašima, pripadao je ideji nezavisne Bosne, što se pokazalo se politicki nerealnim. Iako najbrojniji, ova struja, pokazala je povjest – imali je, zbog omjera političkih snaga u tadašnjoj Jugoslaviji, najmanju šansu. Završila je kao prirepak ustaškom pokretu i endehaziji.

Pobijedio je NOP. Značajan broj uleme je bio na njegovoj strani, kao i većina bosansko – muslimanskog življa. Danas se to minimizira i sa najviših vjerskih istanci. Uporište za takav prigovor se nalazi u dogadjajima poslije rata i faktu pronevjere tzv.”muslimanskog pitanja” od strane KPJ i njenih muslimanskih kadrova. Ali i u ateizmu same vlasti. To pitanje je izgleda i danas aktuelnno, posebno u ocjenjivanju karaktera rata ‘92. – 95. i uloge islama i muslimana u njemu. Bosna i Hercegovina i njena nezavisnost tako postaju izvor nesporazuma među Bošanjacima i među muslimanima kako u ratu, tako u miru.

Ne čini, dakle, Mustafu Busuladžića velikim činjenica da je bio strijeljan, to čini njegov kraj tragičnim. One koji su to ucinili čini – zločincima! Ali ti fakti ništa ne govore o Mustafinom radu koji je relevantan za Bošnjačku i za muslimansku misao, ne samo u našem okruženju već daleko šire. Mustafa Busuladžić je alim koji je nadišao svoje vrijeme. Da bi se ta veličina Mustafinog rada približila današnjim savremenicima potrebno je uložiti intelektualni napor i pokazati daleko više od pukog  nabrajanja nekoliko podataka iz srednjoškolskog udžbenika istorije.